Kriptovalute i blockchain su dva termina kojima se u ovo doba novog bull marketa mnogi razbacuju. Kako bismo vas zaštitili od potencijalnih prijevara (vidi Pi, Neter, i slične) te usmjerili na pravi put kod ulaženja u ovaj novi ekosustav, bilo financijski bilo karijerno (ili oboje!), UBIK je sastavio ovaj kratki uvodni članak s popratnim linkovima.
Članak ćemo držati ažurnim kako bi do daljnjega ostao kvalitetna startna točka.
Kriptovalute su novac koji nema centralnog izdavača, već se kreiraju pomoću tehnologije koju zovemo blockchain, lanac blokova. Da saznate zašto su nastale, predlažemo ovaj uvodni članak.
Blockchain je globalna baza podataka koju održava više računala odjednom. Zamislite je kao veliku Excel tablicu u kojoj polja smiju mijenjati samo oni koji imaju lozinku za to pojedino polje.
Alice smije mijenjati samo polje B1, i samo tako da mu smanji broj. Za koliko god jedinica smanji svoje polje, Alice može povećati tuđe polje. Npr. Alice šalje 2 jedinice Charlieju. Sada je stanje:
Blockchain se zasniva na suglasnosti, tj. konsenzusu koji se postiže rudarenjem, što kolokvijalno možete zamisliti kao mrežu računala koja prate promjene u tim Excel tablicama. Prvo računalo koje nekolicinu promjena “zapakira” u skup transakcija koje zovemo blok i pošalje svima ostalima (recimo da je 0xBob ne samo korisnik sustava već i rudar) dobiva nagradu od samog sustava - njegovo stanje računa poraste.
Ukoliko Alice pokuša promijeniti svoje stanje na više, ili tuđe stanje na manje, rudari koji promatraju tablicu izbaciti će je iz sustava i poništiti njene promjene.
Blockchain zovemo blockchain jer je to lanac blokova, a jedan blok je skup transakcija (prijenosa podataka ili vrijednosti) određene veličine u određenom vremenskom roku. Blokovi se grade jedni za drugima, i sadržaj jednog ovisi o sadržaju prošlog, pa se time gradi lanac - ukoliko se promijeni blok u prošlosti, svi blokovi građeni na istom također se mijenjaju.
Naravno, nije sve tako jednostavno - za malo detaljniji i ilustrirani prikaz (prilagođeno ne-tehničkim čitateljima) i objašnjenje što je to zapravo rudarenje, predlažemo ovaj uvodni članak o blockchainu.
Bitcoin je jedna takva Excel tablica - promjene se ažuriraju jednom u 10 minuta, i onaj rudar koji prvi prijavi blok transakcija ostalima dobiva nagradu od samog Bitcoin blockchaina, trenutno u visini 6.25 BTC. Ethereum je druga takva tablica, no ta je malo kompleksnija.
Dok Bitcoin služi samo za prijenos vrijednosti, Ethereum služi za prijenos poruka. Poruke mogu biti chat poruke, mogu biti sadržaj koji netko možda i ne želi da vidite (veliki kineski vatrozid, npr.), ili financijske (prijenost vrijednosti). Nadalje, ether - kriptovaluta blockchaina Ethereum - služi kao “nafta” koju rafiniramo u razne proizvode na Ethereum blockchainu, te da s njima komuniciramo.
Fundamentalna funkcionalna razlika Bitcoina i Ethereuma je sljedeća: Bitcoin je možda teoretski najbolje opisati kao digitalno zlato. Uglavnom se koristi za transakcije otporne na cenzuru, špekulaciju, i zaštitu od inflacije. Ethereum je programabilni novac i svjetsko računalo. Omogućuje vječne programe koje zovemo pametni ugovori (smart contracts) koji žive tako dugo dok i Ethereum živi. Ti programi mogu biti digitalna dionička društva bez vodstva i regulatornih prepreka, decentralizirane burze za razmjenu tokena (alternativnih valuta), digitalna umjetnost, neopovrgive propusnice, certifikati, i drugo.
U obje mreže sudjeluje više tisuća računala diljem svijeta, s bitnom razlikom - Ethereum je usred prelaska s Proof of Work metode rada (rudarenje), na Proof of Stake metodu koja ne zahtijeva enormne količine energije i nije centralizirana u određenim regijama svijeta. To znači da rudarenje Ethereuma više neće biti isplativo, no staking hoće - staking je čin zaključavanja 32 ethera u sustav s obećanjem da ćete pokrenuti i držati ažurnim program koji zovemo Ethereum node ili Ethereum čvor. Taj program izvršava funkciju rudara, no na moralno i ekološki prihvatljiviji način od paljenja mazuta.
Disturbing bitcoin developments in Iran. Massive electricity outages have led to the government burning "mazut" to keep the lights on around Tehran. Now, the regime have been pressured to admit the outages are connected to bitcoin mining (Dr. Vaezi a.k.a. "Dr Bitcorn" below). pic.twitter.com/Lp4uOiAN0D
— Eric Wall 🟨 (@ercwl) January 17, 2021
Da biste saznali više o razlici Proof of Work i Proof of Stake, pročitajte ovaj uvodni članak, a da biste se upoznali s još nekim terminima, predlažemo i pojmovnik na Bitfalls.com portalu.
Bitcoin (BTC) je valuta Bitcoin blockchaina. Ether je valuta Ethereum lanca. Bitcoin se koristi za plaćanje prijenosa Bitcoina. Ether se koristi za kreiranje pametnih ugovora i prijenost tokena i valuta na Ethereum platformi.
Bitcoin ima teoretski* fiksnu monetarnu politiku - maksimum od 21 milijun BTCa koji se pravilno emitiraju do cca ~2140. godine. Ethereum ima “minimum viable issuance” politiku koja teži deflaciji - drugim riječima, dinamički se podešava emisija Ethera ovisno o potrebama mreže, ali teži k tome da emisija bude negativna (količina Ethera se smanjuje spaljivanjem).
*teoretski jer se upravo u jednom od projekata-pionira DeFi pokreta, Yearn-u, odvija rasprava o dizanju maksimalnog broja tokena sa 30000 na 36666 kako bi se nagradili developeri. Ista se stvar može desiti u Bitcoin core-u - sve je stvar dogovora i ukoliko ekonomske (ne)prilike pokažu potrebu za inflacijom, do iste može doći. Dakako, to će uzrokovati kontroverze i forkove, no o tome ćemo detaljnije u nekom drugom članku.
Zbog globalne prirode blockchaina, podaci koje jedan rudar javlja drugima pred sobom imaju dug put. Vremenski odmak od otkrića nekog bloka do njegove propagacije u daleke kutke svijeta zovemo latencija. Kada u obzir uzmemo i činjenicu da nemaju svi sudionici jednako moćna računala, i to da nemaju svi pristup internetu identične kvalitete, lakše je razumjeti zbog čega je moderni blockchain sustav ograničen na cca 15ak transakcija po sekundi.
Bitcoin trenutno može procesirati oko 300,000 transakcija na dan. Ethereum je na oko 1.3 milijuna transakcija na dan. Uglavnom zbog tehničkih limitacija, nijedan od tih blockchaina vjerojatno neće nadmašiti te brojeve u skoroj budućnosti.
Te se transakcije odvijaju na tzv. layer 1, prvom sloju blockchaina. Taj je sloj spor ali veoma siguran zbog ekonomske podloge - mnogo je novca uloženo u proizvodnju tih blokova (rudarenjem i potrošnjom struje), pa je poništiti ili lažirati transakcije jako skupo. Da bi se postigla skalabilnost tj. povećanje protoka prvog sloja, grade se rješenja na layer 2 (L2), drugom sloju.
Drugi sloj izvršava transakcije mimo blockchaina, ali kriptografski verificira njihov ishod i taj ishod bilježi na layeru 1. Bitcoin to pokušava Lightning Network projektom, a Ethereum ima 10-ak aktivnih projekata u toj sferi kao što su Loopring, XDai, Matic, i slični. Drugi blockchaini nemaju L2 projekte jer trenutno nemaju problema s propusnosti transakcija (nitko ih ne koristi), no lako će adaptirati neko od Ethereumovih rješenja ako dođe do potrebe za istim.
Postoji i tzv. Layer 0. Nulti sloj je novi sloj kojem je cilj spajanje raznih Layer 1 protokola. Bitcoin i Ethereum nisu u mogućnosti izravno komunicirati. Trenutno to čine preko bridge (most) protokola koji zahtijevaju posebni sloj korisnika koji vrte posebni softver i zaključavaju jednu valutu da bi se kreirala sintetička verzija druge. Bridge protokoli su relativno korisni, no vrlo su specifični za taj par Layer 1 blockchaina i trebaju posebnu financijsku infrastrukturu koja će održavanje bridge čvorova učiniti isplativim za njihove korisnike. Novija alternativa su prije spomenuti Layer 0 protokoli poput Polkadot i Kusama mreže.
Ti su blockchaini osmišljeni kao komunikacijsko čvorište raznih blockchainova na način da spajanje jednog u taj sustav sve mogućnosti tog spojenog blockchaina prenosi na ostale već spojene u tom sustavu. Time bridgevi kojima se postojeći protokoli poput Bitcoina i Ethereuma spajaju u Polkadot imaju versatilniju svrhu i dugoročniji plan postojanja.
Suprotno popularnim tvrdnjama i mišljenjima, Polkadot se ne natječe s Ethereumom niti je “Ethereum killer”.
Layer 0-2 su infrastrukturni slojevi na kojima se grade aplikacije: apps ili dapps.
Originalno stilizirano kao Đapps ili đapps (Đ/đ se čita “eth”, pa je to Eth apps, ne decentralized apps), ta je skraćenica metamorfozirala u dapps - decentralizirane aplikacije - nastankom drugih “pametnih” blockchaina.
I apps i dapps dolaze u raznim oblicima - neke samo čitaju podatke s blockchaina i predstavljaju ih na zanimljive načine, vizualiziraju u impresivnim grafovima ili pomažu pri poreznim izvadcima. Druge pak komuniciraju izravno s blockchainom na kojem se vrte. Za osnovni pregled popularnih aplikacija na Ethereum platformi, predlažemo Dapps direktorij.
Ethereum svijet vrvi i alternativnim ekonomijama, društvima, i tvorevinama. Postoji DeFi - decentralizirane financije ili tzv. otvorene financije - koje omogućuju svakome da svojim novcem upravlja točno onako kako želi - od ulaganja do kockanja. DAO su “zadruge” ili društva na blockchainu u kojima članovi tokenima demokratski donose odluke, a NFTevi su non-fungibilni tokeni koji služe za kolekcionarstvo, interaktivnu umjetnost, prijenose intelektualnog vlasništva, certifikate, propusnice, javno bilježništvo, i drugo. Nerijetko se svijetovi i spajaju, pa tako primjerice postoji članstvo u udrugama za koje vam je potreban neki NFT, a sama udruga demokratski upravlja ulaganjima svojih članova. Za osnove NFT-eva pročitajte ovaj uvodni članak.
Konkretne upotrebe pametnih ugovora objasniti ćemo na primjerima u posebnom članku.
Ona dobra stara “Ukoliko nešto zvuči predobro da bi bilo istinito, vjerojatno to i jest” ne mora vrijediti u kriptovalutama. 2015. nitko razuman ne bi očekivao rast ethera od 275000% u pet godina. Pa ipak, tu smo. Stoga je bitno voditi računa o sljedećim pitanjima kod razmatranja je li neki projekt prijevara ili legitiman:
Mnogo je crvenih zastava koje su lako prepoznatljive. Kroz sva pitanja gore i objašnjenja zašto su relevantna prolazimo u nadolazećem članku “Kako prepoznati kripto prijevare”.
Ovaj članak možete komentirati u pripadajućoj forum raspravi.